Nove knjige

ULOGA DIPLOMACIJE U RAZVOJU TURIZMA - MARIJA JOVIĆ

Iz recenzija

Sadržaj knjige pokazuje kompleksnost u pristupu i interdisciplinarnost u obradi teme. Riječ je o opsežnom i kompleksnom djelu u kojem se obrađuju povijesna pitanja vezana uz diplomaciju te aktualna diplomatska problematika.

U knjizi se polazi od pretpostavke da suvremena diplomacija ne smije zanemariti povijesne diplomatske postavke ni novi pristup važnosti uloge diplomacije u gospodarstvu, a posebice u turizmu kao važnoj grani gospodarstva.

Autorica pokazuje smjelost i originalnost u pristupu, budi znanstvenu znatiželju i potiče diskusiju među teoretičarima i praktičarima što ide u prilog novim znanstvenim spoznajama u određenom području.

prof. dr. Ivan Markešić znanstveni savjetnik na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu

U knjizi se na jednome mjestu na jasan i pregledan način obrađuje ulogu diplomacije u turizmu što uz ostalo treba poslužiti kao putokaz budućim korisnicima. Pojedini sadržaji mogu izravno poslužiti i u edukacijske svrhe.

Širina obrade pojedinih pitanja iz određenih poglavlja razmjerna je njihovoj teorijskoj i praktičnoj važnosti pri čemu je autorica vodila brigu o kompleksnosti i višeznačnosti njihova sadržaja. pri tom je pazila da se ne ugrozi minimum znanstvene ravnoteže.

Knjiga je važan doprinos standardiziranju sadržaja s područja diplomacije. ona je osvježenje ne samo zbog svojeg sadržaja nego i zbog načina kojim su dva naizgled različita područja, diplomacija i turizam, spojena u cjelinu.

Prof. dr. Refik Šećibović red. profesor na Fakultetu međunarodnih odnosa i diplomacije

 

 

 

Generacije i generacije su odrasle uz legendarnu ekipu Alana Forda. Prisjetili smo se 20 najboljih citata iz popularnog romana, a vi slobodno nastavite niz ukoliko se sjetite još kojeg.

1.‘Bolje živjeti 100 godina kao milijunaš, nego sedam dana u bijedi.’

2. ‘Nije važno sudjelovati, važno je pobijediti.’

3. ‘Ako kaniš pobijediti, ne smiješ izgubiti

4.’Tko spava nije budan.’

5. ‘Naoružaj se i bježi.’

6. ‘Bolje nešto od nečega, nego ništa od ničega.’

7. ‘Ako želite pobijediti u trci, morate prvi proći kroz cilj.’

8. ‘Ne predaj se nikad, osim kad moraš.’

9. ‘Alane, bjež’mo, njih je dvojica, a mi smo sami!’

10. ‘Prokletstvo, ovaj zid je gladak poput glatkog zida.’

11. ‘Mi ništa ne obećavamo i to ispunjavamo – stranka istine.’

12. ‘Ovde počiva onaj koga više nema.’ (epitaf)

13. ‘Mene će naviše pogoditi moja vlastita smrt!’

14. ‘Bolje biti bogat nego ne biti.’

15. ‘Kupite cvijeće voljenoj ženi, ali ne zaboravite i na vlastitu.’

16. ‘Poznati sicilijanski odvjetnik tvrdi da je sve to plod policijske mašte.’

17. ‘Ne vjeruj ženi koja laže.’

18. ‘Tko hoda ne trči.’

19. ‘Ko leti, vrijedi, ‘ko vrijedi, leti, ‘ko ne leti, ne vrijedi.’

20 ‘Bolje izdati knjigu nego prijatelja.’

 

https://book.hr/jos-jedan-poraz-jesam-li-ja-sama-sebi-uzrok-samoce-u-cemu-grijesim/

 

INTELEKTUALNO BOGATSTVO IMOTSKOGA (21.11.2017.)

Petar Gudelj stvorio je u dosadašnjoj povijesti svoje Imote njezin najobuhvatniji poetski inventar. Po zaslugama svojeg duha i na osnovi zabilježenih riječi Gudelj je pjesnik vulkanskog opusa. Petar Gudelj govori o zavičaju u kojem se s patosom govori o smrti, ali se u tom zavičaju, gdje ima mnogo više mrtvih nego živih, lako umire, a još lakše poigrava sa smrću i s navodnom ozbiljnošću životnih sličica pa ih se lako preokreće i karnevalizira.
Ovaj mistični Mediteranac i plemeniti gorštak, čiji je glas njegov zavičaj čekao stoljećima, ishodište svoje poetike uporno pronalazi u biblijskoj frazi i u mitskim slikama izgubljenoga pa na kraju pronađenog zavičaja, u metaforici često zatamnjenoj i nerijetko okrutnoj, u pjesmama koje su u njegovoj radionici nekad bolno patetične, a redovito erotski neobuzdane. Gudelj je pjesnik tradicijskog sinkretizma, on je pjevač arkadskih sjećanja, pripovjedač pučkih predaja i hvalitelj viteštva svojeg zavičaja, pjesnik koji poput medija verbalizira arhetipska iskustva svojih predaka. Gudelj je bogomdani eklektik kojemu je pošlo za rukom uspješno asimilirati modernističku slikovnu redukciju s klasičnim i ponešto retrogradnim stihovanjem, s lapidarnošću koja ga je ne jednom približila ritmu rečenica i slika uklesanih u zavičajne stećke ili iskazanih u stihovima narodnih popijevki.
Imotska knjiga donosi raskošan izbor autorovih pjesama u prozi o ilirskoj duši njegova zavičaja.

 

 

 

 

Ova je Tolstojeva knjiga i danas važna za svakoga tko osjeća da nešto nije u redu s načinom na koji naš svijet funkcionira... (20.11. 2017.)